Kamen spoticanja Srbije je nasleđe totalitarnih i autoritarnih režima

Deklaracijom Evropskog parlamenta, od 23. septembra 2008. godine, 23. avgust proglašen je Evropskim danom sećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je i Rezolucijom Evropskog parlamenta o evropskoj savesti i totalitarizmu iz 2009. godine.

Povodom 23. Avgusta, Evropskog dana sećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u 20. veka iskazujemo poštovanje žrtvama i porodicama žrtava totalitarnih režima, ali i da ponovo apelujemo na nadležne institucije da ratifikuju povelje i odrede vreme i način obeležavanja sećanja na žrtve totalitarnih režima i ne dozvole da se oni zaborave.

Skupština Srbije nije usvojila Rezoluciju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope iz 2006. godine o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, a Evropski parlament je doneo preporuku kojom je naglasio da svaka zemlja treba da odredi vreme i način obeležavanja sećanja na žrtve totalitarnih režima i to prilagodi sopstvenoj istoriji i tradiciji. Na žalost, u Srbiji se ova pitanja povremeno otvaraju u manipulativne svrhe a izostaje ozbiljan i odgovoran način u njihovoj primeni. Zabrinjava i činjenica da nakon 2012. godine nije ni na agendi nadležnih institucija i da komisija o komunističkim zločinima više ne radi.

Primer Golog otoka jeste mračno poglavlje u istoriji bivše Jugoslavije, u kome su politički disidenti i neprijatelji komunističkog režima bili izloženi ubijanju, mučenju, represiji, i užasnoj degradaciji ljudskog dostojanstva. Izostala je odgovornost vlasti i društva da se osigura očuvanje istorijske istine o tome i da se žrtava Golog otoka i drugih žrtava utvrđenih radom komisije sećamo. Zato sve te žrtve moraju postati deo zvaničnih komemorativnih politika, ali i našeg obrazovnog sistema, jer naučnom i pedagoškom obradom tog pitanja stvara se osnova za prevenciju kršenja ljudskih prava i represije, a daje neophodan impuls kritičkom razmišljanju, slobodi izražavanja i afirmativnom delovanju.

Uspostavljanjem Evropskog dana sećanja na žrtve staljinizma i nacizma, Evropska unija je pokazala odlučnost u suočavanju sa mračnom prošlošću kako bi osigurala da se takvi zločini nikada više ne ponove. Ovaj dan treba da bude uspostavljen i u Srbiji kao podsetnik na potrebu očuvanja sećanja na počinjene strahote i iznad svega lekcije za učenje iz prošlosti kako bismo izgradili bolju budućnost, a to uključuje i suočavanje sa traumatičnim iskustvima političkih zatvorenika na Golom otoku, ubistvima intelektualaca i privrednika koji za Srbiju ima poseban značaj.

Kultura poricanja posledica totalitarnih i autoritarnih režima u Jugoslaviji, u Srbiji je ostavila za sobom teške posledice koje su oblikovale istoriju i društvo na ovim prostorima. Ove represivne političke sisteme karakterisala je surova kontrola nad svim građanima, nezapamćeno gušenje slobode izražavanja i mišljenja, masovna kršenja ljudskih prava, i politička stagnacija koja robi društvo Srbije i danas u 21 veku.

Ovaj dan jeste prilika da se setimo žrtava komunističkog režima, ali i svih drugih žrtava totalitarnih i autoritarnih režima u 20. Veku u Evropi i odamo počast njihovoj hrabrosti i otporu prema nepravdi, te da zajedničkim snagama osiguramo da se ova mračna epoha ne zaboravi. Sve te sistemske zločine treba da pamtimo kao bitnu opomenu na važnost očuvanja demokratskih vrednosti, ljudskih prava i vladavine zakona u svrhu izgradnje društva pravde a kao temelja održivog i modernog društva Srbije i Evrope.